PojaČano znojenje, hiperhidroza

Hiperhidroza, (engl. Hyperhidrosis), je prekomerno i nekontrolisano znojenje koje prevazilazi potrebe normalne termoregulacije ili termohomeostaze organizma.

Prekomerno znojenje, je značajan medicinski problem, najčešće prisutan kod mlađih ljudi. Osobe sa hiperhidrozom ne mogu se smatrati bolesnicima u pravom smislu te reči, jer preterano znojenje nije bolest, već stanje od kojeg se ne umire, ali predstavlja za pojedice značajan psihološki i socijalni problem... „Osobe sa hiperhidrozom izbegavaju kontakte sa drugim osobama zbog stalno vlažnih dlanova, nose široku tamnu odeću kod pojačanog znojenja ispod pazuha, polako se povlače u sebe, postaju nesigurne, otuđujući se od društva...“(dr Ivan Kuhajda)
Hiperhidroza se najčešće javlja još u detinjstvu ili pubertetu, gotovo svakodnevno u obliku nekontrolisanog prekomernog znojenja dlanova, pazušnih jama, lica i tabana. Kako svetska zdravstvena organizacija smatra da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već i socijalno i psihološko blagostanje, hiperhidrozu ipak možemo smatrati jednom vrstom bolešću.

Primarna hiperhidroza se podjednako javlja kod žena i muškaraca, prosečne starosti od 25 do 64 godina, u oko 2,8% - 3% opšte populacije. Javlja se u dva pojavna oblika znojenja i to kao;

1. Primarna (esencijalna ili idiopatska) hiperhidroza
2. Sekundarna (generlizovana) hiperhidroza

Hiperhidroza prema rasprostranjenosti promena u znojnim žlezdama tela može biti; Žarišna (fokalna) hiperhidroza, kada su znojenjem zahvaćeni samo pojedini delovi tela (dlanovi, pazušne jame, lice, tabani...).

indikacije:

Prvi korak u proceni hiperhidroze mora da napravi razliku između generalizovane i fokalne hiperhidroze. Generalizovana hiperhidroza je obično deo nekog drugog osnovnog poremećaja, kao što su infektivne ili maligne bolesti, hormonski poremećaj.
Treba imati u vidu i činjenicu da se fokalna ili primarna idiopatska hiperhidroza može javiti i kod inače zdravih ljudi.

Sistemska terapija

Za sistemsko lečenje hiperhidroze koriste se preparati, koji se na osnovu njihovog farmakološkog dejstva, najčešće razvrstavaju u dve grupe;
1. Antiholinergični lekovi
2. Ostali preparati

       -        prethodna        -        sledeca        -